2. Kartice i beleške
2.1. Različite vrste kartica:
čemu služe?
Istovremeno s formiranjem
bibliografije, počećete sa iš-čitavanjem grade. Zabluda je da možete najpre
formirati bi-bliografiju, a tek onda početi da čitate. U stvari, pošto
sa-sta'vite listu naslova, bacićete se na prve koji vam budu do-stupni. Ponekad
se počinje samo s jednom knjigom i od nje kreće u sastavljanje prve
bibliografije. Citanjem knjiga i Članaka, uvećava se broj autora i tema na koje
se pozi-vate, a koji ulaze u vašu bibliografsku kartoteku.
Idealno bi bilo u ovakvoj situaciji
imati u kući svu neophodnu literaturu, nova ili stara izdanja, svejedno (imati
lepu ličnu biblioteku, udoban i prostran radni am-bijent s knjigama na
stolovima svuda oko vas). Ali ova-ko idealni uslovi su veoma retki, čak i za
profesionalnog istraživača.
Pretpostavimo, ipak, da ste uspeli
da pronađete i ku-pite sve potrebne knjige. Na početku će vam trebati jedi-no
bibliografske kartice koje smo pominjali u poglavlju III 2.2. Napravili ste
plan (ili radnu verziju sadržaja) s numerisanim poglavljima; čitajući
literaturu podvući ćete i na margine uneti sigle koje odgovaraju odredenim
pogla-vljima, a uz svako poglavlje siglu koja odgovara određe-noj knjizi i broj
strane, tako da znate gde vam je u tre-nutku kad određenu ideju stavljate na
papir. Pretpostavi-mo da pišete rad pod naslovom Ideja mogućih svetova u
američkoj naučnoj fantastici i da će ogranci 4, 5 i 6 va-šeg plana biti
„Vremenski prevoji kao prelaz između mo-gućih svetova". Citajući Mentalnu
razmenu (Mindswap) Roberta Siklija naći ćete u XXI poglavlju, strana 137,
iz-danje Omnibus Mondadori, da je Marvinov ujak Maks igrajući golf upao
u jedan vremenski prevoj na travnjaku i našao se na planeti Klesius. Napisaćete
na margini stra-ne 137:
D.(4.5.6.)
vremenski prevoj
što će značiti da se beleška odnosi
na diplomski rad (može vam se dogoditi da istu knjigu uzmete deset godi-na
kasnije praveći beleške za neki drugi rad i dobro je da znate na šta se
odnosila napomena). Na isti način ćete u svoj plan rada uz paragraf 4.5.6.
označiti:
cfr.
Schecklev, Mindswap, 137.
Ovaj postupak, međutim, podrazumeva:
a) da imate knjigu u kući; b) da možete da je podvlačite; c) da je plan rada
konačno formulisan. Pretpostavimo sada da nemate knjigu jer je reč o retkom
primerku koji se može naći sa-mo u biblioteci; da ste je pozajmili ali je ne
možete pod-vlačiti (mogla bi biti i vaša, ali je u pitanju knjiga iz XV veka
neprocenjive vrednosti); kako rad odmiče, shvatate da morate da menjate plan i
evo vas u teškoćama. Posled-nja nevolja je i najprirodnija, plan se obogaćuje
novim činjenicama i vi ne možete svaki put menjati beleške na marginama knjiga.
To znači da te beleške mogu biti sa-mo opšteg tipa: „mogući svetovi!"
Kako ćete
sprečiti ovakve nepreciznosti? Tako što će-te, na primer, napraviti jednu kartoteku
ideja: imaćete je-dan broj kartica pod naslovom Vremenski prevoji,
Parale-lizmi između mogućih svetova, Protivurečnosti, Varijacije u strukturi itd,
i pozvati se precizno na Siklija u prvoj kartici. Sva pozivanja na vremenske
prevoje skupićete na jednom mestu u vašem konačnom planu. I evo kako se ocrtava
prva kartoteka, ona tematska: odlično će posluži-ti za jedan rad, recimo
iz oblasti istorije kulture. Ako u svom radu o mogućim svetovima u američkoj
naučnoj fantastici opisujete načine na koje različite logičko-kosmo-loške
probleme tretiraju različiti autori, tematska kartote-ka biće idealna.
Ali, zamislimo sada da ste odlučili
da rad organizu-jete drugačije, dajući kratke prikaze: uvodno poglavlje o temi,
a zatim po jedno poglavlje o svakom od najznačaj-nijih autora (Sikli, Asimov,
Braun i dr.) ili njihovim de-lima koja su vam poslužila kao estetički obrazac.
U tom slučaju vama je potrebna autorska kartoteka pre nego te-matska.
Kartica za Sik/ija uputiće vas na one stranice nje-govih knjiga u kojima
se govori o mogućim svetovima.
Kartica može da bude podeljena na Vremenske
pre-voje, Paralelizme, Protivrečnosti itd.
Zamislimo sada da u svom radu
pristupate problemu na način koji je mnogo više teorijski, koristeći naučnu
fantastiku kao polazište, ali diskutujući o logici mogućih svetova. Pozivanja
na naučnu fantastiku biće u većoj me-ri slučajna i poslužiće vam da u rad
unesete zanimljive odlomke. U tom slučaju imaćete potrebu za kartotekom
citata: na kartici Vremenski prevoji zapisaćete jednu Si-klijevu
posebno značajnu rečenicu, a na kartici Paraleli-zmi daćete Braunov opis
dva univerzuma potpuno identična, razlika je samo u načinu na
koji protagonisti vezu-ju cipele i tome slično.
Ali morate uzeti u obzir i mogućnost
da Šiklijeva knjiga nije u vašem posedu, da ste je pročitali kod prija-telja u
drugom gradu, mnogo pre nego što ste razmišljali o planu rada, vremenskim prevojima
i paralelizmu. Treba, znači, pripremiti kartoteku pročitanih dela s jednom
karti-com za Mentalnu razmenu, za bibliografske podatke o toj knjizi,
rezimea, kritičke sudove i citate koji vam se čine ilustrativnim.
Pomenućemo ovde i radne kartice različitih
vrsta: one koje povezuju određene ideje s odgovarajućim delom, pro-blemske
kartice (razmatra se pristup nekom problemu), kartice s različitim sugestijama
(sadrže ideje koje ste do-bili od drugih, predloge za dalji rad). Poželjno je
imati kartice različitih boja, za svaku temu drugačiju i da na de-snoj gornjoj
margini budu sigle koje će jednu seriju, jed-nu boju povezivati s drugom i s
opštim planom. Izvan-redna stvar.
Evo, dakle: u prethodnom paragrafu
zamislili smo jednu malu bibliografsku kartoteku (kartice s osnovnim
bi-bliografskim podacima o svim korisnim knjigama za ko-je ste čuli), a sada je
pred nama čitava jedna serija kom-plementarnih kartoteka:
kartice
o pročitanim knjigama i člancima
tematske
kartice
autorske
kartice
kartice
s citatima
radne
kartice
Da li su zaista neophodne sve te
kartice? Naravno da nisu. Možete napraviti jednu običnu kartoteku pročitane literature, a da sve ostale ideje
skupite u manje sveske; mo-žete se ograničiti samo na kartice s citatima jer
vaš rad (recimo da glasi Zenski likovi u feminističkoj literaturi
če-trdesetih godina) polazi od jednog vrlo preciznog plana, ima malo
kritičke literature koju treba pregledati, potreb-no je skupiti dovoljno
narativnog materijala i citirati ga. Kao što vidite, broj i obim kartoteke
zavise od prirode sa-mog rada.
Jedino što vam se može sugerisati je
da ta kartoteka bude kompletna i unificirana. Pretpostavimo da u svojoj kući
imate dela Smita, Rosija, Brauna i De Gomere, a da ste u biblioteci pročitali
Dipona, Lupeskua i Nagasakija. Ako na kartice unesete samo poslednju trojicu a
za osta-lu četvoricu se pouzdate u sopstveno pamćenje (i činjeni-cu da su vam
pri ruci), šta ćete uraditi u trenutku kad tre-ba da pređete na pisanje?
Radićete pola iz knjiga, a pola iz kartica? A ako treba da prepravite plan
rada, šta imate u rukama? Knjige, kartice, sveščice, ceduljice? Umesto svega
toga, korisno bi bilo citirati opširno i često Dipo-na, Lupeskua i Nagasakija,
ali napraviti i kraće beleške na karticama o Smitu, Rosiju, Braunu i De Gomeru
- ne morate navoditi citate, označite. samo stranice na kojima možete da ih
nađete. U svakom slučaju, radićete na ho-mogenom materijalu kojim se lako
rukuje. Dovoljno je da bacite jedan pogled i znaćete šta ste pročitali, a šta
tek treba da potražite u knjigama.
U nekim slučajevima najkomotnije je
i najkorisnije staviti sve na kartice. Zamislite jedan rad iz književnosti u
kome treba da analizirate stavove mnogih značajnih au-tora o istoj temi.
Pretpostavimo da vaša tema glasi Život kao umetnost između romantizma i
dekadencije. U tabeli imate primer četiri kartice s citatima koje ćete
koristiti.
Kao što
vidite, u gornjem levom uglu je sigla CIT (da bismo je razlikovali od mogućih
drugih tipova karti-ca), zatim tema „Život kao umetnost". Zašto zapisujem
te-mu kad je već znam? Zato što se rad može odvijati tako da „Život kao
umetnost" postane samo jedan njegov deo; zato što mi ove kartice mogu
poslužiti i posle diplomskog i postati deo kartoteke s citatima o drugoj temi;
zato što bih mogao da pronađem ove kartice posle dvadeset godi-na i zapitam se
na šta se to do đavola odnose? Na trećoj poziciji naveo sam autora citata.
Dovoljno je prezime jer se pretpostavlja da o ovim autorima već imate
bibliogrf-ske kartice ili da je o njima bilo reči na početku rada. U središtu
je citat, kraći ili duži, svejedno (može imati je-dan ili trideset redova).
Da pogledamo karticu o Vistleru:
posle citata na ita-lijanskom sledi znak pitanja. To znači da sam prvi put
na-šao ovu rečenicu u nečijoj knjizi, ali da ne znam odakle je ni da li je
tačna, niti kako glasi na engleskom. Kasni-je sam pronašao originalan tekst i
to sam zapisao, uz svo-je primedbe. Sada mogu da koristim karticu za jedan
ko-rektan citat.
Da vidimo sada kartice o Vilersu de
l'Isle Adamu. Imam citat na italijanskom, znam iz kog je dela, ali po-daci su
nekompletni. Ovu karticu treba dopuniti. Nekom-pletna je i kartica o Gotjeu.
Ona o Vajldu je zadovolja-vajuća, ukoliko mi rad dopušta citiranje na
italijanskom. Ako je moja tema rad iz oblasti estetike, može da mi po-služi,
ali ako je iz engleske ili komparativne književnosti, moraću da dam citate u
originalu.
Mogu da citiram Vajlda iz knjige
koju imam kod ku-će, ali ako ne napravim karticu, teško da bih u završnoj fazi
rada znao o čemu je reč. Nevolja je i ako sam na kartici napisao samo ,,v. stranu
16" bez citata, jer u tre-nutku pisanja moram imati sve tekstove pred
sobom. Zna-či, izgubi se dosta vremena na ispisivanje kartica, ali se još više
dobije na kraju.
Comments
Post a Comment